Vinogradi se prostiru na sveukupno 4 hektara crvene zemlje, na terenu od 0 do maksimalno 30 metra nadmorske visine i na udaljenosti od 20 do najviše 2000 metara od mora.

Svi su vinogradi smješteni na istome području, na razmaku od nekoliko kilometra, u neposrednoj blizini naselja Babići, Radini i Lovrečica, na sjeverozapadu Istre.

Vinograd sorata Cabernet souvignon i Malvazija imaju od 7 do najviše 15 godina, dok Manzoni bianco i Souvignon Blanc imaju čak do 25 godina.

Umijeće prerade grožđa i vina doživljavamo kao naš skromni doprinos u pretvaranju blagodati koje nam je dala priroda. Pomno pratimo godišnja doba i radimo u skladu sa prirodnim ciklusima. Kada uočimo bolesnu biljku, radimo sve što je u našoj moći da je izliječimo. Volimo svoje nasade, brinemo o svakoj biljci i cijenimo sve što nam daje priroda.

Jednokraki Guyot. Ovakvom se metodom uzgoja dobiva manji prinos, ali proizvedena vina znatno su kvalitetnija.

Gustoća vinovih loza na 1 hektar zemljišta: 5000. Godišnji prinos malvazije na 1 hektaru iznosi samo 8.000 kg. Ali sve to odražava našu filozofiju: želimo se usredotočiti na kvalitetu.

Pratimo trendove, podučavamo stručnu literaturu, nabavljamo opremu koja nam je potrebna za kvalitetnu obradu naših vina….ali se istovremeno držimo tradicije. Vjerujemo kako je tehnologija u vinarstvu odlična stvar, ali također uvažavamo i cijenimo sve oblike ljudskog doprinosa u dugotrajnom procesu stvaranja vina.

Prerada počinje ručnom berbom, kako bi se sačuvalo samo najbolje od grožđa. Zatim slijedi muljenje, prešanje, hladno taloženje mošta, kontrolirana fermentacija (od 14 do 16 stupnjeva), bâtonnage (miješanje taloga s vinom), odležanje u inox bačvama i, konačno, punjenje u boce. Jedino se Sauvignon blanc proizvodi bez bâtonnage.

Prerada crnog grožđa također predviđa ručnu berbu, zatim slijede muljenje, maceracija na kožicama (8-10 dana), odležanje u inox bačvama i punjenje u boce.

Svi su naši vinogradi smješteni na crvenoj zemlji.

U stručnoj literaturi crvenica je poznata pod talijanskim nazivom terra rossa (dosl. crvena zemlja).

Radi se o tipičnoj vrsti tla u Istri. Karakteristična je za suptropske i sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca, koja dobivaju znatnu količinu padalina. Crvenica ima crvenu boju, velik udjel gline i poliedričnu strukturu. Teško je tlo, zbijeno i s malo humusa (1-3%). Nastala je od netopivog ostatka vapnenaca i dolomita u procesu tzv. rubifikacije, a oblikuje se po dnu vrtača, dolina i krških polja. Sadrži okside željeza i aluminija koji joj daju crvenu boju, po kojoj je i dobila ime. Na osnovi dosadašnjih istraživanja može se izdvojiti desetak pedoloških jedinica crvenica (tipična crvenica, lesivirana, feralitna i dr.). Crvenica je pogodna za uzgoj vinove loze i voća (smokva, maslina i dr.).

Najveće se površine (od oko 90.000 ha) obradivih crvenica u Republici Hrvatskoj nalaze u Istarskoj županiji i to na području zapadnog istarskog vinogorja.

Upravo se tu nalaze i vinogradi Visintin, na dubokoj istarskoj crvenici.

Izvori:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Crvenica
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61548

Crvenica (terra rossa) u Hrvatskoj.

Izvor slike: Goran Durn, „Terra Rossa in the Mediterranean Region: Parent Materials, Composition and Origin“, Geologia Croatica 56/1, Zagreb 2003. (https://core.ac.uk/reader/14378116).